Domaće supernamirnice

Bombardiraju nas informacijama o superhrani koja sadrži obilje hranjivih tvari ili nutrijenata, ali najčešće su to ezgotične i skupe namirnice koje su prosječnom stanovniku Hrvatske nedostupne. Nutricionist Branimir Dolibašić otkrio je koje su to domaće supernamirnice i pokazao kako iz njih uzeti hranjive tvari.

Namirnice bogate antioksidansima

Antioksidansi su sastojci hrane koji pružaju zaštitu i pomažu tijelu da se obnovi od štete koju slobodni radikali, supstance koje nastaju iz kontakta stanica s kisikom, nanose stanicama. Slobodni radikali pridonose razvoju najrazličitijih bolesti, od oboljenja srca do poremećaja vida. S obzirom na to da antioksidansi imaju tako važnu ulogu, važno je znati gdje ih ima. Borovnice, špinat ili grah samo su neke od biljaka koje imaju visoku koncentraciju antioksidansa.

Superhrana ne smije imati supercijene

Ali i drugo voće i povrće. Recimo citrusi (koje imaju vitamin C), mrkva i bundeva (sadrže provitamin A), sve su to namirnice koje pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i bolesti. Ali u našem suvremenom društvu sklonom pretjerivanju ni hrana nije iznimka. Normalni izvori antioksidansa se bez razloga proglašavaju nedovoljnima. Zapravo, razlog je očigledan: tržište i prodavači novih, još boljih izvora antioksidansa, koji se etiketiraju kao superhana, žele nas uvjeriti kako obično voće i povrće više ne vrijedi ničemu, istovremeno nam nudeći uvijek nove vrste superljekovitih biljaka, za koje nikada prije niste čuli, ali zvuče dovoljno egzotično da odmah povjerujete u njihove magične moći.

Ali kod takozvane superhrane jedino je cijena supervisoka, a ljekovite su osobine često preuveličane zbog boljeg marketinga. Vrijedi li za te proizvode dati toliko novca? Ukratko rečeno: ne. Čak i ako povjerujemo kako superhrana ima enormne količine antioksidanasa, to nije ni od kakve važnosti, jer je tijelu potrebna samo određena količina antioksidansa, dok se sve više od toga izlučuje putem urina. Ukratko, vrijedi uložiti u svakodnevne obroke svježeg voća i povrća, ali ne i plaćati astronomske cijene za razne egzotične biljke.

Više nam se isplati smanjiti slobodne radikale

Zanimljivo je da superhrana obično iz nekih udaljenih zemalja dolazi na Zapad, tako da rijetko tko može provjeriti koliko ona stoji u zemlji iz koje potječe. Mnogi bi se sigurno iznenadili kada bi otkrili da je svemoguća maca zapravo jedna vrsta rotkve iz Južne Amerike i da nije ljekovitija od naše domaće rotkve. Ali fensi je reći da uzimate macu, za razliku od, recimo, ribane rotkve. Isti je slučaj s nonijem: da u dalekoj zemlji nonija postoji razvijeno tržište superhranom kao na Zapadu, sigurno bismo mi njima mogli dobro prodati našu varijantu nonija, običnu murvu ili dud, koji kod nas propada neubran. Slično je i s ostalom superhranom: umjesto acai ili goji bobica mogu poslužiti naše borovnice, kupine, šipak i druge domaće vrste voća koje zaista zaslužuju prefiks super.

I na kraju, najvažnije: najbolje bi bilo da, umjesto da tragamo za najegzotičnijim antioksidansom, pokušamo jednostavno smanjiti količinu slobodnih radikala kojima smo izloženi. Boravak na čistom zraku, normalna zdrava prehrana, izbacivanje agresivnih sredstava za čišćenje kuće ili prestanak pušenja: sve su to superjeftini, pa čak i isplativi načini da smanjimo slobodne radikale u tijelu.