Za kompleksnije odluke je bolje biti gladan nego sit

Odvažnije životne odluke ne donose se uz puni želudac jer stanje gladi povećava sposobnosti donošenje dugoročno boljih odluka, rezultat je novoga istraživanja znanstvenika s nizozemskog sveučilišta u Utrechtu.

Stručnjaci su proveli tri zasebna pokusa na grupi studenata kako bi ispitali hoće li glad dovesti do odvažnijih odluka. U svim eksperimentima studenti su bili podijeljeni u dvije skupine - situ i gladnu koja deset sati prije testa nije jela ništa dok je sita dobila bogat doručak.



U prva dva pokusa igrali su kartašku igru koja preslikava kompleksne procese donošenja odluka u životu, uključujući procjene rizika i nagrada. Gladna je skupina pokazala bolje rezultate od site razumijevajući bolje obrazac dugoročnih koristi u odnosu na kratkoročne dobitke.

U trećem eksperimentu sudionicima su postavljeni nizovi pitanja kojima se od njih tražilo da izaberu između malog iznosa novca odmah te većeg u budućnosti. Gladni su češće birali veći iznos u budućnosti, a siti novac odmah.



Gladni se, čini se, oslanjanju na instinkte koji pomažu u kompleksnim odlukama s neizvjesnim ishodima, kažu autori istraživanja i dodaju da glad možda povećava impulsivnost no ona nije nužno loša.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS One.