Mirovina kao privilegij

Hrvatski premijer Zoran Milanović, uz podršku predsjednika Ive Josipovića i ministra rada Miranda Mrsića, usprotivio se preporukama Europske komisije o što skorijem podizanju doba ulaska u mirovinu na 67 godina. Smatra da ne može za sva zanimanja vrijediti jednako pravilo. Također, Hrvatska se zalaže za podizanje dobne granice za ulazak u mirovinu tek od 2030.


Pitam se - zašto uopće podizati dobnu granicu? Doživotna radna mjesta postaju polako relikt prošlosti, posla nema ni za mlade potpuno radno sposobne hrvatske građane. Pa što je onda gore: nezaposlena starija osoba, ili jedan umirovljenik više?


Biti umirovljenik u Hrvatskoj


Biti umirovljenik u Hrvatskoj je ionako za većinu poput presude, a ne zasluženog odmora nakon više desetljeća rada. Naši umirovljenici ne putuju svijetom poput svojih vršnjaka iz EU. Oni se vesele akcijama u supermarketima i odlasku na tržnicu, kad mogu. Skromnim mirovinama usput pomažu djeci i unucima. I sad bi ta, ionako nikakva, mirovina još trebala postati svojevrstan privilegiji – pa tko izdrži do 67.


Promjene u Njemačkoj


U Njemačkoj se od 2012. provodi postupno podizanje dobi za ulazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. Odredba se primjenjuje na sve koji su rođeni od 1947. nadalje i to po sljedećem načelu: počevši dakle od spomenutog godišta, dob za ulazak u mirovinu se od 2012. do 2023. pomiče za mjesec dana, a od 2024. za 2 mjeseca. U prijevodu: oni koji su rođeni 1947. mogu u mirovinu sa navršenih 65 godina i jednim mjesecom, a svi rođeni od 1964. i kasnije ići će u mirovinu sa punih 67.


Rad i u mirovini


Iako se iz naše perspektive Njemačka čini kao obećana zemlja, ni tamo umirovljenicima nije baš lako. Prosječna mirovina od 1000 eura za njemačke standarde nije baš šestica na lotu. Zbog toga se sve više umirovljenika odlučuje za obavljanje manjih poslova kako bi popravili vlasiti budžet. Naravno, neki se jednostavno osjećaju bolje ako i u mirovini nastave raditi. Pritom ne bi smjeli zarađivati više od 400 eura na mjesec, a dodatna se zarada smije popeti na 800 eura dvaput u godini. U protivnome im se umanjuje mirovina.


Nije ni Nijemcima lako - ali koji hrvatski umirovljenik, osim ako se ne bavi određenim rjeđim zanimanjima, ima uopće priliku obavljati takve sitne poslove? Srce mi se slomi kad vidim da je nekome jedini izvor dodatnih prihoda skupljanje plastičnih boca.


Bez rješenja za teže probleme


Razumijem da je sve nepovoljniji omjer umirovljenika na zaposlenu osobu. Razumijem i da se sve manje djece rađa, a životni vijek produžuje. Najjednostavnije rješenje je podizanje dobi za ulazak u mirovinu. Dotle se zanemaruje pronalazak dugoročno najboljeg rješenja za puno važnija, ali očito i teža pitanja: kako ojačati gospodarstvo, stvoriti nova radna mjesta i stabilniju socijalnu državu, podići natalitet. Kad bi se naši i europski političari malo više pozabavili tim problemima, možda onda ne bi trebali zakidati one koji to nakon dugog i napornog radnog vijeka ne zaslužuju.


- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - -


Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja pričinjava mi veliko veselje, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima – upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim njemačkim govornim područjima približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći  i njemačku verziju bloga.