Koji su uzroci pomora kornjača?

U zadnje vrijeme pronađeno je petnaestak mrtvih kornjača na području od šibenskoga do zadarskoga akvatorija. Prije šest dana, četiri mrtve kornjače more je izbacilo na obalu uvale Saharun. Dok stručnjaci vrlo oprezno govore o mogućim uzrocima, javnost je okrivila nedavna seizmička istraživanja u podmorju u potrazi za naftom i plinom.

U dva navrata smo bili na plaži i pronašli četiri uginule kornjače. Bilo je dojava o još dvije no nismo ih uspjeli pronaći. Tri životinje su bile u raspadajućem stanju, pa smo samo jednu s vidljivim ozljedama poslali Veterinarskom fakultetu u Zagreb, te obavijestili sve mjerodavne institucije, od Državnoga zavoda za zaštitu prirode do Inspekcije za zaštitu prirode i dežurnoga veterinara u Zadru, rekla je ravnateljica Parka prirode Telašćica Nikolina Baković.

Dodala je kako su izmjerili životinje te opisali stanje u kakvom su nađene na zamolbu županijske Javne ustanove za zaštićena područja, a o mogućim uzrocima ugibanja životinja nije mogla govoriti dok zagrebački stručnjaci ne odrade svoj dio posla.

Inače, u posljednje je vrijeme na području zadarskog i šibenskom akvatorija pronađeno još desetak mrtvih kornjača. Talijanski stručnjaci iz Miramare parka pokraj Trsta pronašli su navodno tristotinjak mrtvih kornjača i sumnjaju kako bi za pomor mogla biti upravo podmorska istraživanja u Jadranu. Međutim, za to nemaju čvrstih dokaza.

Jedan od vodećih stručnjaka u zaštiti kornjača, doc. dr. Bojan Lazar s Odjela za bioraznolikost Sveučilišta u Kopru, kaže kako je u listopadu i studenom prošle godine od Trsta do Veneta uočen neuobičajen fenomen za to doba godine. More je u samo nekoliko dana izbacio sedamdesetak mrtvih kornjača.

Kolege iz Padove sumnjaju da bi uzrok mogla biti seizmička istraživanja u podmorju Jadrana, no za to nemaju čvrstih dokaza, tako da to ne može ni biti službena teorija, kaže dr. Lazar te dodaje kako je podmorje oko Dugoga otoka zimovalište kornjačama Jadranskoga mora, a upravo u tom razdoblju je pojačano ribarenje.

To su hladnokrvne životinje koje prezimljuju na dnu kada su temperature mora 11-12 stupnjeva. Zato kornjače vrlo često kao slučajni ulov završe u ribarskim mrežama. Prema nekim procjenama, na Sjevernom Jadranu, gdje je i najveće stanište kornjača, u mrežama godišnje završi između četiri i šest tisuća kornjača. Dobar dio preživi i ribari ga vrate u more, ali nemali broj ipak ugine. Naravno, za jakoga juga uginule životinje završe na obali, a puno lakše ih je uočiti na pjeskovitim uvalama, kakva je primjerice Saharun, napominje dr. Lazar.