Noć kazališta

Ne događa se često da se neki hrvatski projekt probije i van granica Lijepe naše. Noć kazališta, koja je ove godine obilježila jubilarno peto izdanje, upravo spada u tu kategoriju.  Za rođendan je srušila sve rekorde, kako na domaćem tako i na vanjskom terenu.

Jedna noć,  38 gradova,  133 predstave koje je pogledalo 50 000 posjetitelja. To su impresivne brojke ovogodišnje Noći kazališta u Hrvatskoj. I velik skok od 1000 posjetitelja 2008. godine kada je  suradnjom Dječjeg kazališta Dubrava i Šibenskog kazališta zaživio pilot projekt. I održao se: treća subota u studenom rezervirana je za Noć kazališta.

Iako mi se uvijek nekako čini da kod nas ne postoji kultura odlaska u kazalište, ili da je barem stagnirala, ove činjenice pokazaju da kod kazališta i (potencijalne) publike postoji želja za promjenom. Zli jezici možda će reći da je ključni razlog što je sav sadržaj besplatan. I treba biti iskren, odlazak u kazalište (kao i odlazak u kino, na koncert, kupovina knjige itd.) ne spada u prioritete mnogih građana, između ostalog iz financijskih razloga. Ipak smatram da je ključ uspjeha ovog projekta upravo leži u otvorenosti kazališta i njihovih djelatnika. Ne samo predstavama nego i popratnim sadržajem poput izložbi, koncerata, ili druženja s glumcima, čitav taj svijet približava se javnosti. Rađa se ili pak obnavlja ljubav prema kazalištu. Na neki način se pomalo i demistificira kazalište kao ustanova.

Pretpostavljam da su isto to prepoznale i ovogodišnje zemlje sudionice, čiji je broj najveći do sad – bilo ih je osam. Stalnu postavu čine Slovačka, Bosna i Hercegovina (obje od prvog europskog izdanja Noći kazališta) te susjedne nam Slovenija i Srbija. Austrija se nakon jednogodišnje pauze vratila. Prvi put su se priključile još tri zemlje članice EU: Belgija, Bugarska i Češka.  Ukupno 55 gradova i 275 kazališta. Nisu sudjelovale Mađarska i Crna Gora. Pokazuje to da je Noć kazališta još uvijek u povojima, barem na europskom planu, ali i da se širi, dok je ponegdje već pustila korijenje.

A što je zaključak čitave priče? Projekti poput ovih osvježavaju i jačaju položaj kulture u našoj zemlji, čine je pristupačnijom svakome od nas. Ujedno nas zacrtavaju i na europsku kartu kulture te sve više ukazuju i na jednu važnu, sve izraženiju ulogu Hrvatske kao posrednice i mosta između regije i Europske unije. Voljela bih da i u nekim drugim poljima vodimo ovako pozitivnim primjerom.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 

Otkrivanje novih i zanimljivih mjesta, ljudi i događaja pričinjava mi veliko veselje, a još više me veseli kad ta otkrića mogu podijeliti s drugima – upravo tomu služi ovaj blog. Pri tome, kao jedna od Njemica u međunarodnom programu Hrvatskog radija Glas Hrvatske, posebno želim njemačkim govornim područjima približiti našu zemlju sa svim njezinim zanimljivostima. Stoga na stranicama Glasa Hrvatske možete pronaći i njemačku verziju bloga.