Skupljanje otpada kao zanimanje


Zadnjih dana neprestano slušamo apele Čistoće građanima Zagreba da ne iznose glomazni otpad na ulice dok ne pronađu rješenje za njegovo odlaganje. 21.10.2013. inspekcija zaštite okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode zabranila je odlaganje svih vrsta otpada osim mješanog komunalnog na odlagalište Prudinec - Jakuševec. Radna skupina u međuvremenu traži rješenje koje će zadovoljiti sve zaiteresirane strane.

To me potaknulo na razmišljanje o otpadu, onako općenito. Budući da nemam glomaznog otpada, moj problem je svakodnevni komunalni otpad. Svaki dan se povećava moja hrpa papira kojeg vadim iz torbe kada dođem s posla. Gomilaju se i omoti prehrambenih proizvoda, jedino nemam brige s ostacima hrane koje rješava moj pas. Tu su i plastične vrećice, ambalaža proizvoda za čišćenje, itd. Trudim se reciklirati kako znam i umijem. Papir i karton bacam u poseban kontejner. Tražim poseban kontajner i za plastiku, ali sam se bezbroj puta našla u dvojbi gdje što baciti. Nakupila sam hrpu limenki od pseće hrane jer su nam već odavno ispred zgrade maknuli spremnik za njihovo odlaganje, pa ne znam kamo s njima.

Koliko god mogu učiniti da ne štetim prirodi, učinit ću. Ali bojim se da većina nas uopće ne zna gdje što odlagati. Nismo naučeni, ne znamo,  ili se jednostavno ne trudimo odvajati ono što se zapravo može reciklirati, što je iskoristivi dio. Zapravo zato smatram da skupljači boca rade posao za pohvalu. Bez obzira što je njihov motiv za kopanje po kontejnerima ekonomske prirode, oni su ti koji uklanjaju potencijalne posljedice općeg ekološkog nemara.

U Argentini oni koji daju ogroman doprinos recikliranju otpada su “Kartonaši” - po mom slobodnom prijevodu -  ili “Cartoneros” kako ih se doista naziva tamo. To je zanimanje doživijelo golemi porast nakon gospodarkog kraha argentinske ekonomije 2001. godine. Njihov je zanat skupljanje kartona i derivata papira po ulicama gradova, koje kasnije preprodaju u terminalima za reciklažu. Krenuli su kopati po otpadu zbog velike nezaposlenosti i ekstremnog siromaštva u kojem su se našli. Podaci govore da je 2002. u Buenos Airesu bilo oko 40.000 kartonaša. Danas se procjenjuje da ih je oko 20.000, ali gradske vlasti priznaju jedino oko 6.000 “cartonerosa”. Oni su upisani u Program urbanih reciklatora. Čak su nekada imali poseban vlak koji je prometovao nekoliko puta dnevno i u kojem su mogli prevoziti svoja pretovarena kolica, poznat kao “Bijeli vlak”.

Otkad su preplavili ulice glavnoga grada, počeli su se organizirati u zadruge i podijelili područja djelovanja. Početkom ove godine desetak kooperativa potpisalo je ugovor s Vladom Ciudad de Buenos Airesa prema kojem zajednički upravljaju selektiranim otpadom unutar Capital Federal. U međuvremenu “cartonerosi” su dobili službeni naziv “Urbani reciklatori otpadnih materijala”. Tako su dobili pravo na socijalno osiguranje, osiguranje od nezgode i ekonomski poticaj kako bi se zadovoljili zdravstveni i sigurosni standardi.

Po novom sustavu Cartonerosi su obvezni prikupiti otpad koji se može reciklirati unutar određenoga područja, a potom ga predati na mjesto gdje se sortira i priprema za dalju prodaju u reciklažnoj industriji. S druge strane, gradska uprava je dužna osigurati proračun svakoj zadruzi kako bi imale mjesto za odvajanje otpada (Zelene točke), potrebnu logistiku, uniforme te novac za plaćanje socijalnog osiguranja i financijskih poticaja.

Tako ljudi koji su iz očaja krenuli kopati po otpadu, dobivaju priznanje za stvarne zasluge u očuvanju okoliša i barem neku sigurnost u poslu koji je postao dio Argentinskog folklora.


*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*--*-*-*-*-*-

Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.