Morske kornjače dobivaju oporavilište u Malom Lošinju

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora otvoriti će u petak, 19. srpnja Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Oporavilište će otvoriti Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Morske kornjače su drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već 150 milijuna godina. Nažalost, danas se suočavaju s brojnim prijetnjama koje uzrokuju smanjenje njihove brojnosti. Od danas živućih sedam vrsta morskih kornjača, tri nastanjuju Sredozemno more.

Sedmopruga usminjača je najveća morska kornjača i jedina čiji je oklop izrađen od vezivnog tkiva. Iako se može susresti, ova vrsta se u Mediteranu ne gnijezdi. Zelena želva se gnijezdi duž istočne obale Mediterana. Ova vrsta traži toplija mora, pa je najčešće nalazimo u južnom dijelu Jadrana.

Glavatu želvu možemo naći u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine. Gnijezdi se na plažama Grčke, Turske i Cipra. Nakon što kornjačice napuste gnijezda, odlaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se hraneći se meduzama, salpama i drugim organizmima. Tijekom razvoja ulaze u Jadran gdje ulaze u takozvanu bentičku fazu svog životnog ciklusa koju karakterizira prelazak na ishranu organizmima koji žive na dnu kao što su rakovi i školjke.

S obzirom da je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi. Također, s obzirom na dubinu sjeverni Jadran idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje hladne zimske mjesece one provode na dnu sjevernog Jadrana.

Najveća prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajni ulov u ribarsku opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene kočom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u mrežama. Neke ulovljene životinje mogu biti u stanju kome ili šoka stoga se, ukoliko im se pravilno pruži pomoć, mogu oporaviti i vratiti natrag u more.

Osim u mreže, kornjače se često ulove i na parangal. Nakon što progutaju udicu i plastičnu strunu neke životinje ugibaju, dok se druge uz pruženu pomoć mogu oporaviti. Važno je ukloniti udicu i strunu iz usne šupljine i crijeva putem operativnog zahvata. U suprotnom životinja ugiba dugotrajnom i bolnom smrću.

Isto tako, brodovi koji se kreću velikim brzinama udarcem pri sudaru ili brodskim propelerom mogu životinji nanijeti teške i ozbiljne ozljede te uzrokovati smrt. Naposljetku, neke životinje su jednostavno bolesne i iscrpljene i potrebna im je pomoć.

Oporavilište za morske kornjače opremljeno je prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Osim toga, Institut Plavi svijet će u prostorijama oporavilišta educirati posjetitelje o morskim kornjačama  putem interaktivnih računalnih aplikacija, prezentacija i predavanja, a posjetitelji će imati priliku vidjeti kornjače u fazi oporavka.

Uz to, organizirati će se i puštanje oporavljenih morskih kornjača od kojih će neke dobiti i uređaj za satelitsko praćenje čime će se omogućiti daljnje praćenje uspješnosti oporavka te same biologije morskih kornjača.

Oporavilište za morske kornjače je korak naprijed u zaštiti vrsta kroz osiguravanje uvjeta za oporavak ozlijeđenih jedinki koje bi u prirodi uginule. Oporavilište za morske kornjače biti će sastavni dio budućeg Centra za znanost o moru (http://www.plavi-svijet.org/hr/lmec2/).

Oporavilište za morske kornjače smješteno je u rekreacijskoj zoni Hotela Vespera u Sunčanoj uvali na otoku Lošinju.