HAVC dodijelio 6,7 milijuna kuna za filmove, koprodukcije i razvoj scenarija

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) objavio je odluke o raspodjeli 6,7 milijuna kuna za poticanje animiranoga, eksperimentalnoga, kratkometražnoga i dugometražnoga dokumentarnog filma, za koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom te za poticanje razvoja scenarija i projekata dugometražnih dokumentarnih filmova.

Prema javnom pozivu za poticanje audiovizualnog stvaralaštva u ovoj godini, od ukupno 72 prijave novac je dobilo 27 projekata te tri manjinske koprodukcije. Od toga je sedam dugometražnih dokumentarnih filmova, od kojih su dva već snimljena, šest kratkometražnih dokumentarnih, od kojih su četiri već snimljena, šest animiranih te osam eksperimentalnih filmova, od kojih je jedan snimljen. Od tri koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom, dvije su kratkometražni animirani filmovi.

Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar istaknuo je na konferenciji za novinare da će odabrani projekti nahraniti potrebe naših kina, domaćih i međunarodnih festivala te televizija. Naveo je da je u ovoj godini rekordan broj autora iz područja likovnih umjetnosti, što, dodao je, dokazuje da HAVC postaje važan čimbenik u srodnim vizualnim umjetnostima.

O odabiru filmova govorili su umjetnički savjetnik za dugometražni i kratkometražni dokumentarni film Tomislav Mršić, umjetnička savjetnica za animirani film Margit Antauer, umjetnički savjetnik za eksperimentalni film Vladislav Knežević te umjetnička savjetnica za koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom Sanja Ravlić.

Ono što kod ponuđenog izbora veseli jest vrlo ozbiljan pristup i minuciozan rad na većini prijavljenih projekata, rekao je Mršić te dodao da se ipak nazire problem u nedostatku žanrovske i tematske širine. Naveo je i kako biografski film i njegove inačice čine gotovo trećinu prijavljenih naslova te su nerijetki i hibridi dokumentarnog s drugim filmskim rodovima, a dio prijava zapravo su predlošci za dokumentarne ili dokumentarno-znanstvene emisije pogodnije za TV produkciju. Uz spomenuto, kako je rekao Mršić, jedno od osnovnih obilježja prijavljenih projekata je i blago izbjegavanje sadašnjosti i svega onoga što ona sa sobom nosi.

Ne mislim, naravno, da je jedina uloga dokumentarizma da bilježi, kritizira i kreira stvarnost koja nas okružuje, ali svakako je to njegova bitna uloga pa stoga začuđuje relativno mali broj prijavljenih filmova te tematike, rekao je te dodao kako, nažalost, to nije obilježje samo ovog natječaja, već se može govoriti i o stanovitom trendu. Stoga sam upravo zbog toga dao blagu prednost projektima koji na kreativan i osviješten način tematiziraju suvremenu stvarnost.

Margit Antauer je uspoređujući prve ovogodišnje projekte s prošlogodišnjima naglasila vidljiv pomak u kvaliteti, pa je čak šest filmova predloženo za sufinanciranje. Iz dostupnog materijala iščitavaju se smislene priče koje su različite u tematici, ali sve su dobro strukturirane, izazivaju emocije i jamče interakciju s publikom, dodala je.

Govoreći o eksperimentalnom filmu, Vladislav Knežević je rekao da su karakteristike odabranih projekata, različitost, angažiranost, razni aspekti obrade i manipuliranja slikom i zvukom, kao i neki gotovo dokumentaristički filmski obrasci. Autori, napomenuo je, uglavnom dolaze iz likovno-galerijskog ambijenta.

Sanja Ravlić predstavila je tri projekta odabrana u kategoriji manjinske kooprodukcije. U odabiru se, kaže, vodila kvalitetom, iskustvom glavnog producenta i koproducenata, međunarodnim potencijalom projekata kako u kinima, tako i na međunarodnoj festivalskoj sceni. Posebno mi je drago što su ovom prilikom podržane dvije kratkometražne animirane koprodukcije, jedna s Francuskom, koja je prva prijavljena francusko-hrvatska koprodukcija nakon potpisivanja koprodukcijskog ugovora u Cannesu ove godine, a jedna s Italijom, izjavila je Ravlić.

Rezultati javnog poziva za poticanje audiovizualnog stvaralaštva u kategoriji proizvodnje za dugometražni i kratkometražni igrani film objavljeni su prošloga mjeseca, a do kraja godine očekuje se još jedan odabir.