Potpisani ugovori o digitalizaciji hrvatskih kinodvorana

Projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača, vrijedan oko 12,5 milijuna kuna, provest će se u 28 kinodvorana diljem Hrvatske. Time će se, uz bogatiju kulturnu ponudu, omogućiti brža i jeftinija cirkulacija filmova te njihovo istodobno prikazivanje u kinima u malim i velikim gradovima, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su potpisani ugovori o digitalizaciji nezavisnih kinoprikazivača.

Projekt je financiran sredstvima Ministarstva i gradskih samouprava, a cilj je, uz revitalizaciju kina, povećati posjećenost, jačati nezavisnu kinoprikazivačku mrežu te prikazivati hrvatski, europski i svjetski nezavisni film, edukativne i baštinske sadržaje, videoprijenose opera, baletnih predstava, koncerata. Obuhvaćeno je 27 gradova u 18 županija te šest filmskih festivala. Rezultat je to HAVC-ova Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010.-2014. i Strateškog plana Ministarstva kulture 2012.-2014.

Svi volimo gledati dobre filmove, no neki ih u svojim mjestima nemaju gdje pogledati ili ne mogu za obiteljski posjet multipleksu vikendom izdvojiti nekoliko stotina kuna, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Naslušali smo se kako su nove tehnologije zatrle tradiciju odlaska u kino, no ovaj ih projekt koristi za suprotno, rekla je Zlatar, napomenuvši kako su sredstva sakupljena s lokalnim zajednicama, a javnom nabavom ušteđeno je za još sedam ili osam digitalnih sustava.

Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar smatra da će se digitalizacijom promijeniti način funkcioniranja, djelovanja i razmišljanja, a uvjeren je da će projekt premostiti sva iskušenja nove tehnologije, kinorepertoara i publike. Za jesen je najavio utemeljiteljski sastanak hrvatske neovisne kinoprikazivačke mreže.

Dok mnoge europske zemlje nemaju razvijenu strategiju i potporu nezavisnih kinoprikazivača, Hrvatska će od rujna biti 90 posto digitalizirana, čime postaje dobar primjer u europskoj praksi s obzirom na to da su samo Luxembourg i Norveška stopostotno digitalizirane, rekla je voditeljica projekta Tina Hajon. Sada možemo biti kompetentni, imati raznolik i bogat program te iskoristiti fondove EU-a za razne djelatnosti i prikazivanje europskih filmova, dodala je.

Dvorane će se opremiti trenutačno najsuvremenijom opremom koja će se moći nadograđivati i iskoristiti za druge medije, a po dvorani bi se trebalo izdvojiti između 400 i 450 tisuća kuna.