Mikrobi dobro uspijevaju na dnu Marijanske brazde

Mikrobi u iznenađujućem broju uspijevaju u najdubljim dijelovima oceana - na 11.000 metara dubine na dnu Marijanske brazde u Tihom oceanu - unatoč razornom tlaku u vodama koje su u potpunom mraku, kažu znanstvenici.

Mrtve biljke i ribe koje padaju na dno oceana služe kao hrana mikrobima u hadskim dubinama, kažu znanstvenici.

Prisutnost života u brazdi također pokazuje kako staklenički plin ugljikov dioksid, inače ključan za rast majušnih morskih biljaka na površini oceana, može biti 'pohranjen' u dubinama zahvaljujući prirodnom procesu koji usporava klimatske promjene.

Tim danskih znanstvenika u suradnji sa škotskim, grenlandskim, njemačkim i japanskim znanstvenicima, koristeći robote prikupio je uzorke i otkrio dvostruko više bakterija i drugih mikroba koji se hrane talogom s morskog dna Marijanske brazde nego na obližnjoj lokaciji, koja je na dvostruko manjoj dubini odnosno na oko šest kilometara dubine.

Marijanska brazda pet je puta dulja od Grand Canyona i mogla bi jednostavno progutati najvišu planinu svijeta Mount Everest, koja je visoka 8.848 metara.

Život je otkriven na njezinu dnu i prije, no njegovi razmjeri bili su manje poznati. Znanstvenici su videokamerama otkrili stvorove nalik glavonošcima na dnu brazde.

Sve do sada znanstvenici su sumnjali da život u najvećim oceanskim dubinama, gdje je temperatura vode odmah iznad nule, uvelike ograničen pomanjkanjem hrane.