Antonov i Končar


Subota je na zagrebačkom aerodromu Pleso bila dan za pamćenje. Dugački redovi kao prilikom otvaranja novog trgovačkog centra. No tisuće ljudi na Pleso pohrlile su vidjeti najveći avion na svijetu, ukrajinski Antonov 225, remek djelo sovjetske tehnologije.  Taj leteći div, jedini primjerak dosad proizveden, zapravo je fascinantna letjelica kojoj se ljudi ne dive samo u Zagrebu, već diljem svijeta.

On zapanjuje proporcijama i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Malo je kraći od nogometnog igrališta (84 m) i visok kao šesterokatnica (18 m). Antonov 225 je zrakoplov s vjerojatno najviše rekorda u povijesti avijacije, 240!

Dolazak Antonova 225 u Zagreb možemo zahvaliti filipinskom kupcu Končarova transformatora. Na golemo zadovoljstvo zaljubljenika u avijaciju,  Filipince je nužda natjerala da su golemi Končarov transformator morali pod hitno transportirati avionom, a ne brodom, što je uobičajena praksa. Prijevoz brodom potrajao bi 40-ak dana i bio bi nemjerljivo jeftiniji, ali kupac nije mogao toliko čekati, a transport golemog transformatora zrakom mogao je obaviti jedino Antonov 225. 

Na kraju krajeva, izuzmemo li neviđeno odušeljvenje tom nevjerojatnom letjelicom, manje je važno to što je Antonov sletio na Pleso od toga da je imao po što doći.  A došao je po 140 tona težak transformator od 318 megavoltampera snage koji je tvrtka Končar - Energetski transformatori proizvela u Hrvatskoj. I to u 35 dana kraćem roku od dogovorenoga. Oduševljenje ukrajinskim gigantom zapravo djelomično je skrenuo pozornost na vrhunsku tvrtku koja svoje transformatore prodaje diljem svijeta. Končar - Energetski transformatori zapravo je tvrtka kćer Končar grupe. U vlasništvu je Siemensa i Končara, s tim da Siemens ima 51 posto udjela, a Končar Elektroindustrija 49.  Zapošljava 515 ljudi i najprofitabilnija je unutar Siemensova sustava.

Ova tvrka praktički nema veze s hrvatskim tržištem, već 97 % prihoda ostvaruje od izvoza u 84 zemlje. Od 2005. do 2010. tvrtka je uložila 300 milijuna kuna u razvoj ispitnih i proizvodnih kapaciteta, a procjenjuje se da će ove godine imati 40 % veću realizaciju nego lani. S obzirom na hrvatsko gospodarstvo, fascinantno, zar ne? Ali da nije famoznog Antonova 225, mnogi za tvrtku Končar – Energetski transformatori ne bi ni čuli, kao što mnogi nisu čuli ni za Končar – Distributivni transformatori, također izvrsnu tvrtku koja posluje u sklopu Končar Grupe i ostvaruje nevjerojatne poslovne rezultate u inozemstvu.

Rijetko u medijima čujemo i za još jednu perjanicu hrvatskoga gospodarstva, AD Plastik iz Solina koja, eto čuda, nije uništena u procesu tranzicije i sumnjive privatizacije tijekom ’90., već godinama raste, razvija se, širi i odavno je prerasla malu Hrvatsku s tvrtkama kćerima u Rumunjskoj, Srbiji i Rusiji. Plastičnim dijelovima opskrbljuje najveće proizvođače automobila na svijetu i u tom području je postala među najboljima na svijetu.

Sve te priče o poslovnom uspjehu rijetkih hrvatskih kompanija nedovoljno su zastupljene u hrvatskom medijskom prostoru. Kad je Končar – Distributivni transformatori otvarao novi ispitni laboratorij u koji je uložio milijune, tu vijest su iz središnjih emisija istisnule puno “važniji politički događaji”.

A kako bi najbolje izvozne tvrtke, među kojima su i Ericsson Nikola Tesla, Riz odašiljači te Jadranski galenski laboratorij iz Rijeke, dobile prostor u medijima koji minute televizijskih emisija troše na estradne skandale i političke prepirke? Cijela se hrvatska javnost tjednima spori oko postavljanja i razbijanja dvojezičnih ploča u Vukovaru. Vode se beskrajne polemike o referendumu koji bi trebao definirati ustavnosti bračnih zajednica. A istodobno su političarima puna usta gospodarstva i investicija.

Jedino investicije mogu pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a hrvatski izvoznici zaslužni su za 50 % svih investicija u njega. Ako njima krene, krenut će cijeloj Hrvatskoj. I sam ministar financija Slavko Linić rekao je izvoznicima kako se nada da će sudjelovati u rješavanju hrvatskih problema. Bio je jasan: “Vlada više nema prostora za smanjenje cijene rada i poreznog opterećenja. Sve ostalo je na vama samima”. Tako samo možemo poželjeti da posjet Antonova 225 zagrebačkoj zračnoj luci ne bude i posljednji takav događaj.


*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-*-



Drukčiji pogled na svakodnevne događaje. Dvije trećine života provela sam u Buenos Airesu, a kako je dio argentinskoga mentaliteta pozitivan odnos prema životu, tako i ja na događaje u Hrvatskoj pokušavam gledati sa svjetlije strane i povlačiti paralele sa situacijom u Argentini. Budući da radim u španjolskoj redakciji Međunarodnog programa Hrvatskoga Radija – na Glasu Hrvatske, imam priliku upoznati španjolsko govorno područje sa događajima u Hrvatskoj preko španjolske verzije ovoga bloga.


Ocijeni članak